Edgar Chagwa Lungu, wavukiye mu Mujyi wa Ndola ku ya 11 Ugushyingo 1956, yanditse izina mu mateka y’igihugu cya Zambia nk’umuyobozi waciye mu bihe bikomeye mu nzego zinyuranye z’igihugu. Uyu mugabo wari wize amategeko, yinjiye muri politiki afite intego yo gutanga umusanzu we mu miyoborere y’igihugu. Yabaye Perezida wa Zambia kuva mu 2015 kugeza mu 2021, akaba yaranayoboye minisiteri zitandukanye zirimo iy’Umutekano, iy’Ingabo n’iy’Ubutabera.

Edgar Lungu yavukiye ku bitaro bya Ndola Central Hospital mu Ntara ya Copperbelt, imwe mu zigira uruhare runini mu bukungu bwa Zambia kubera ubutunzi bw’amabuye y’agaciro. Yarangije amashuri ye ya kaminuza mu 1981 muri University of Zambia, ahakura impamyabumenyi y’amategeko. Aha ni ho yatangiriye urugendo rwe mu mwuga w’ubwavoka, aho yakoraga mu kigo cy’amategeko cyitwa Andre Masiye & Company giherereye i Lusaka.
Nyuma yo gukora imyaka mike nk’umwavoka, yitabiriye amahugurwa y’aba-ofisiye b’ingabo muri Zambia National Service (ZNS), bigaragaza ko yari afite inyota yo kwagura ubumenyi bwe mu nzego zitandukanye. Nyuma y’amahugurwa, yagarutse mu bijyanye n’amategeko ariko ntibyamubujije gukomereza mu nzozi ze za politiki.
Uburyo yinjiye muri politiki
Edgar Lungu yinjiye muri politiki abanje kuba umwe mu bayoboke b’ishyaka United Party for National Development (UPND) ryari riyobowe na Anderson Mazoka. Nyuma y’igihe gito, yaje kwinjira mu ishyaka Patriotic Front (PF) ryari riyobowe na nyakwigendera Michael Sata, aho yaje kumenyekana nk’umwe mu bafatanyabikorwa be ba hafi.
Mu mwaka wa 2011, nyuma y’intsinzi ya PF mu matora ya perezida, Lungu yagizwe Umunyamabanga wa Leta muri Biro ya Visi Perezida, aho yatangiriye urugendo rwo kujya ku isonga ry’igihugu.
Guhabwa imyanya y’ubuyobozi
Lungu yakomeje kuzamurwa mu ntera ubwo yizerwaga imirimo y’ingirakamaro. Ku wa 9 Nyakanga 2012, yagizwe Minisitiri w’Umutekano, nyuma aza kugirwa Minisitiri w’Ingabo mu mpera z’umwaka wa 2013, asimbuye Geoffrey Bwalya Mwamba wari weguye.
Nyuma y’uko Perezida Michael Sata atangiye kugira uburwayi bwatindaga, Lungu ni we wakundaga gusigarana ubuyobozi bw’igihugu nk’umuyobozi w’agateganyo. Ibi byatumye atangira kumenyekana cyane mu gihugu, cyane cyane mu rwego rwa politiki yo guhatanira kuyobora PF nyuma y’urupfu rwa Sata.
Gutorwa nka Perezida wa Zambia
Nyuma y’urupfu rwa Perezida Michael Sata ku wa 28 Ukwakira 2014, ishyaka PF ryahuye n’ihurizo rikomeye mu guhitamo umukandida. Edgar Lungu yatorewe kuyobora ishyaka mu buryo butari busanzwe, aho abadepite n’abayoboke be bamwemeje bamusabira kuyobora batamuhatanyije n’abandi.
Mu matora y’igitaraganya yo ku wa 20 Mutarama 2015, Lungu yatsinze Hakainde Hichilema w’ishyaka UPND, atsindira gusoza manda ya Perezida Sata. Yarahiriye kuyobora ku mugaragaro ku wa 25 Mutarama 2015.
Manda ya mbere n’ibikorwa by’ingenzi
Mu gihe cye nka Perezida, Lungu yahaye agaciro ibikorwa remezo, kubaka imihanda, ibitaro, n’amasoko, ndetse no gushyira imbere ubucuruzi n’ishoramari. Yagerageje gukomeza umurongo wa politiki ya PF, ariko ahura n’ihurizo rikomeye ryo guhangana n’izamuka ry’ibiciro n’ubukungu bwari buhangayikishije abaturage benshi.
Mu matora yo muri Kanama 2016, Lungu yatsinze Hichilema ku nshuro ya kabiri, atangira manda ye ya mbere yuzuye, arahira ku wa 13 Nzeri 2016. Nyamara, uburyo bwo gutegura amatora, kwikoma itangazamakuru ndetse no kunengwa n’abarwanashyaka ba opozisiyo byarakomeje, bigaragaza ko ubuyobozi bwe bwari bufite ibihe by’umwihariko.
Gutsindwa mu matora ya 2021
Mu matora yabaye mu mwaka wa 2021, Edgar Lungu yongeye kwiyamamaza ariko ahura n’intsinzi ikomeye ya Hakainde Hichilema. Uyu munyapolitiki wari umaze igihe ari mu ishyaka UPND, yegukanye intsinzi isize amateka, agira amanota menshi cyane kurusha Lungu, bituma aba Perezida wa karindwi wa Zambia.
Nyuma y’aya matora, Lungu ntiyemeye byeruye ko yatsinzwe, avuga ko amatora atagenze mu mucyo, ariko yaje kwakira ibyavuye mu matora mu buryo bw’amahoro.
Imibereho yihariye no mu muryango
Edgar Lungu yari umugabo wubatse, yashakanye na Esther Lungu, bafitanye abana batandatu. Umuryango we wari uzwi nk’ukomeye ku myemerere ya gikirisitu, by’umwihariko mu idini ry’Ababatista. Esther Lungu na we yari azwiho gukora ibikorwa by’impuhwe no gufasha abatishoboye binyuze mu muryango we.
Urupfu rwa Edgar Lungu wayoboye Zambia
Ku wa 5 Kamena 2025, Zambia yabuze umwe mu bayobozi bayo bakomeye mu mateka, nyuma y’uko Edgar Lungu yitabye Imana aguye muri Afurika y’Epfo, aho yari yagiye kubagwa. Urupfu rwe rwatewe na cardiac arrest igihe yari ari mu gikorwa cyo kubagwa. Yari afite imyaka 68.
Inkuru y’urupfu rwe yakiriwe n’amarira menshi mu gihugu no hanze yacyo. Abanyapolitiki batandukanye bo mu karere no ku isi baramwunamiye, bavuga ko yari umuyobozi waharaniraga amahoro n’ubwiyunge.
Isomo mu buzima bwe bwa politiki
Ubuzima bwa Edgar Lungu burimo amasomo menshi: yanyuze mu bihe by’imyigaragambyo, ubuyobozi bw’igitugu bwamunengwa, ndetse no gutsinda amatora atavugwaho rumwe. Nubwo yagiye anengwa mu buryo yayoboragamo igihugu, benshi ntibashidikanya ko yari umunyapolitiki w’intwari, washoboye guhangana n’ibikomeye mu buryo bw’amahoro.
Kuba yaremeye kuva ku butegetsi mu mahoro nyuma yo gutsindwa mu matora ya 2021, byagize uruhare rukomeye mu gukomeza demokarasi ya Zambia.
Edgar Chagwa Lungu yasize amateka akomeye mu mateka ya Zambia: nk’umuyobozi waciye inzira ikomeye kuva ku rwego rw’umwavoka kugera ku rwego rwa Perezida. Nubwo ubuyobozi bwe butaburangwagamo amahoro igihe cyose, ntiyigeze ahungabanya ubusugire bw’igihugu igihe cy’ihinduka ry’ubutegetsi.
Uyu mugabo waranzwe n’ukwiyemeza n’ubushake bwo gukorera igihugu, agomba kwibukwa nk’umwe mu bayobozi batanze umusanzu ukomeye mu gusigasira umuco w’ubwiyunge no gushyira imbere iterambere.